Naše Učilište ovu školsku godinu posvetilo je borbi protiv pušenja. Odlučili smo istražiti kakva je situacija s učenicima naše škole. Ispitano je 529 učenika

Da je pušenje štetno, to već znaju i vrapci na grani. No, u čemu je neodoljivost te ovisnosti? Na naša pitanja odgovaralo je 374 učenika 1. i 2. razreda i 155 učenika 3. razreda. Anonimnom anketom željeli smo utvrditi koliko je zapravo pušača u našoj školi i doznati razloge zbog kojih mladi počinju pušiti. Dobili smo svoje odgovore, a neki su nas iznenadili.

Deveti na ljestvici mladih pušača

Prošle godine provedeno je Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2018) u kojem se, među ostalima, promatra ponašanje učenika u Hrvatskoj u odnosu na ostalih 45 zemalja uključenih u istraživanje. Tako je istraživanje pokazalo da je Hrvatska na devetom mjestu po pušenju kod učenika u dobi od 13 godina te na iznimno visokom četvrtom mjestu kod učenika u dobi od 15 godina. Ti se rezultati donekle poklapaju s našim istraživanjem. I u našoj školi broj pušača povećava se s godinama. U 1. i 2. razredu 29 % je pušača, dok je njih u trećem razredu 51 %. U samo godinu do dvije raste postotak pušača za 22 %. No, ukupno gledajući od njih 529 samo je 36 % (190 učenika) pušača, što je zapravo dosta nizak postotak od očekivanog, a također 36 % ispitanih učenika (186 učenika) nikada nije probalo cigaretu. To možda daje nadu u smanjivanje zaljubljenosti u taj smotuljak. No, nisu svi podaci tako optimistični.

Od prvog do trećeg razreda postatak pušača povećava se za 22 % (izvor: Pixabay)

(Ne) mogu do cigarete

Jedna od metoda za prestanak pušenja zasigurno je novac, odnosno cijena cigareta. Cigarete su poprilično skupe, svaka kutija košta oko 30 kuna. Nije li to puno novaca koji se svaki dan troši na cigaretu? Zamislite što biste mogli kupiti da tih 30 kuna svaki dan tijekom godine stavite u kasicu! Izgleda da cijena pretjerano ne brine naše učenike… Druga metoda je zabraniti kupnju cigareta maloljetnicima. Koliko je to besmisleno pokazuje naše istraživanje u kojem je čak 93 % (492 učenika) izjavilo da je izuzetno lako kupiti cigarete ili da je teško, ali se nađe način. Dakle, svi bi htjeli da mladi manje puše, ali se ne bi odrekli moguće zarade. Novac ili zdravlje – pitanje je sad?

Pušenje je štetno, ali…

Osim skupoće, a s namjerom da se cigarete učine manje primamljivima, na kutije se stavljaju jezive slike, a u filmovima i serijama sve je manje likova-pušača. I stvarno. U skladu s očekivanjima, većina učenika smatra da su cigarete štetne, a tek nekolicina (7 %) ne uviđa njihovu štetnost. Dok je većina ipak svjesna štetnosti cigarete, neki su na anketni listić dodavali komentare: „I što onda?“ Takvi stavovi zapravo ogledaju se i u pitanjima o prvoj cigareti.  Kao prijelomnu godinu uzeli smo trinaestu, dakle kraj osnovne, početak srednje škole. Prije trinaeste godine 127 učenika (24 %) probalo je cigaretu, no skoro polovica njih nije nastavila pušiti. Nakon 13. godine cigaretu je probalo 218 učenika (41 %), ali nije nastavilo njih 94. Postavlja se pitanje: jesu li cigarete toliko ušle u naše živote da je normalno da svatko mora probati bar jednom? Neki puše električnu cigaretu pa se ne smatraju ‘klasičnim’ pušačima. Neki ispitanici izjavili su da puše povremeno ili samo do pet cigareta dnevno pa se također ne smatraju pušačima. Kako bilo, u 1. i 2. razredima najviše je onih koji izjavljuju da su pušači i puše do 5 cigareta dnevno, a 26 % pušača puši više od 15 cigareta (dakle, skoro kutiju dnevno), a u trećim razredima taj postotak povećava se na 33 %. Cigareta nam doslovno ‘betonira pluća’, od nje se brže umorimo, zadišemo, nakon nekog vremena teško nam je hodati, voziti bicikl, a to bi trebao biti naš sastavni dio života u djetinjstvu, ne cigarete. Pa ipak sve to znanje pada u vodu pred mirisom i okusom cigarete.

Pušim zato što (ne znam što) želim

Na pitanje što ih to mami pa počinju pušiti, mladi ne mogu navesti točan razlog. Većina ipak spominje utjecaj društva i opuštajući učinak. Na ovo pitanje je netko nadodao komentar kako je škola čimbenik koji utječe na početak pušenja. Uz utjecaj društva tu je i znatiželja te zezancija, a neki komentari bili su poput onih učenika/ca trećeg razreda u kojima izjavljuju da cigareta sprečava samoubojstvo ili da savršeno pristaje uz Balaševićeve pjesme.

Ovaj zadnji komentar govori koliko zapravo mediji, spotovi i tekstovi pjesama također mogu poticati na pušenje iako to možda nije izravno rečeno.

Zašto mladi počinju pušiti?

Kad bi dim izgorio u dim

Šetno, nije štetno, fora ili ozbiljna stvar? Stvara li pušenje takvu ovisnost koje se teško riješiti? Više od polovice svih anketiranih (55 %) smatra da je teško prestati pušiti, a u to je uvjereno 26 % (75 učenika) pušača. Četvrtina učenika (od čega 60 % pušača) tvrdi da može prestati kad god poželi. Nije teško prestati pušiti smatra 93 učenika (17 %) od čega 35 učenika pušača (35 %) što znači da 65 % nepušača smatra da nije teško prestati pušiti. Ipak, najveći je broj onih koji su svjesni kakva je to ovisnost i da će je se teško riješiti. Naši učenici kažu da ako se prestane pušiti na vrijeme, nije teško prestati. No, što to znači prestati na vrijeme? Ima i onih koji su izjavili kako mogu prestati pušiti bilo kada, ali ne žele.

Eh, kad bi dim izgorio u dim i kada mi ne bismo trebali provoditi istraživanja i uvjeravati druge u štetnost pušenja! Pušenje jest stvar izbora, ali treba biti svjestan posljedica. Ipak, odaberemo li zdravlje i odlučimo prestati, završimo ovo istraživanje jednim komentarom učenika/učenice: „Nije teško prestati ako to želiš od sveg srca i uložiš maksimalan trud.“

Pušenje u postocima prema rezultatima ankete

Pušenje u postocima prema rezultatima ankete:

  • UTU ima 36 % učenika-pušača
  • 56 % smatra da mladi počinju pušiti pod utjecajem društva
  • 91 % smatra da su cigarete štetne za zdravlje
  • 41 % anketiranih probalo je prvu cigaretu nakon 13. godine
  • 66 % anketiranih smatra da je izuzetno lako kupiti / doći do cigareta
  • 55 % anketiranih smatra da je teško prestati pušiti

Autor: Karlo Povrlišek, 2.a